Čile se nalazi jugozapadno od Južne Amerike, u zapadnom podnožju planina Anda. Graniči se s Argentinom na istoku, Peruom i Bolivijom na sjeveru, Tihim okeanom na zapadu i Antarktikom na jugu. To je najuža i najduža država na svijetu, sa površinom od 756.715 kvadratnih kilometara. Čile je podijeljen na 16 regija, 54 provincije i 346 gradova, a glavni grad je Santiago.
Čile ima 19,96 miliona stanovnika, od čega su 86.9% urbani stanovnici. Čile je jedna od ekonomski razvijenijih zemalja Latinske Amerike, s rudarstvom, šumarstvom, ribarstvom i poljoprivredom kao četiri stuba nacionalne ekonomije. Iako Čile također proizvodi nešto kanabisa, većina se uvozi iz susjednih zemalja, uglavnom Paragvaja i Perua.
U Čileu proizvodnja i javna potrošnja kanabisa nisu legalni, ali privatnim domaćinstvima je dozvoljeno da uzgajaju, drže, konzumiraju i prodaju kanabis u medicinske svrhe. Čile ima široku potrošnju kanabisa, što ga čini zemljom s najvećom potrošnjom po glavi stanovnika u Latinskoj Americi.
Godine 2014. uzgajivači licencirani od strane vlade počeli su uzgajati kanabis za proizvodnju ulja kanabisa za pacijente s rakom. U međuvremenu, Čile je također započeo klinička ispitivanja medicinske marihuane. U 2015. godini usvojen je i zakon o dekriminalizaciji u Donjem domu čileanskog Kongresa.
Nedavno je nekoliko čileanskih poslanika podnijelo prijedlog zakona Predstavničkom domu kojim se regulira pristup marihuani odraslih osoba. U ovoj južnoameričkoj zemlji već postoje propisi koji pojedincima dozvoljavaju uzgoj i posjedovanje medicinske marihuane. Ipak, ova inicijativa ima za cilj proširenje prava građana uspostavljanjem pravila za proizvodnju, posjedovanje i konzumaciju derivata marihuane od strane odraslih.
Neke od najkritičnijih tačaka inicijative uključuju: ako bude odobrena, omogućit će pojedincima uzgoj do šest cvjetnih biljaka marihuane, kao i kolektivni uzgoj u saradnji sa-profitnim organizacijama s ograničenjem od 500 ljudi; svaka osoba može posjedovati do 40 grama cvijeća marihuane i 800 grama uskladištenog cvijeća godišnje, ali ih je zabranjeno koristiti na javnim mjestima. Osim toga, nacrt zakona o legalizaciji upotrebe marihuane za odrasle također predviđa da će se redovno provoditi aktivnosti javne dobrobiti za tinejdžere kako bi se spriječila zloupotreba marihuane među njima.
Čileanska kongresmenka Ana María Gazmuri, dugogodišnja-aktivistkinja za marihuanu, odgovorna je za predstavljanje ove inicijative sa višestranačkom koalicijom "Peace Regulation". "Ovaj prijedlog zakona je dostignuće našeg zakona o drogama u kontekstu kriminalizacije, zasnovano na želji da se zaštite korisnici. Iako nije potpuna legalizacija, garantuje pristup individualnom i kolektivnom uzgoju kanabisa", rekao je senator Gazmuri, osvrćući se na zakon koji omogućava pacijentima koji imaju medicinski recept za kanabis da uzgajaju i posjeduju kanabis.
Gazmuri je rekao da će to biti dug proces. Ove godine će čileanski narod ponovo glasati za izbor novog predsjednika i povećanje svoje zastupljenosti u Kongresu. Naša zemlja ima duboku kulturu kanabisa, pa mnogi ljudi kanabis smatraju bitnim dijelom svog života. Sada je vrijeme da građani zamole parlamentarce da zauzmu stav o ovom pitanju.”
Neki poslanici su izrazili podršku inicijativi da se reguliše pristup kanabisu odraslih. Jedan od njih je Jorge Brito, član vladajuće stranke Široki front. Rekao je: "Ova mjera će nam omogućiti da uhvatimo korak s međunarodnim standardima. Zemlje kao što su Urugvaj, Kanada i Njemačka su dokazale da regulacija kanabisa ne samo da štiti korisnike već i suzbija ilegalno tržište, omogućavajući državi da usmjeri resurse na borbu protiv teških zločina."
Još jedan interesantan aspekt zakona je da je u njegovoj izradi učestvovalo oko 55 organizacija civilnog društva posvećenih legalizaciji kanabisa i smanjenju štete od zloupotrebe droga. Jedan je Muy Paola, jedan od najpoznatijih-čileanskih aktivista za kanabis. Učešće civilnog društva u ovom procesu je od ključnog značaja jer će zakoni koji se donose bez iskustva u ovoj oblasti vjerovatno propasti ako ne razumiju šta bi trebali regulirati. Ovaj zakon prepoznaje postojeću stvarnost i utire put za pravedniju, sigurniju i humaniju politiku.
Insajderi iz industrije kažu da situacija u Čileu godinama nije bila optimistična, a uprkos zakonskom napretku, tužioci i dalje smatraju da su potrošači i uzgajivači kanabisa odgovorni poput kriminalaca. Zakon dozvoljava samo-uzgoj medicinskog kanabisa Kanabis, ali to nije prevedeno u apsolutnu zaštitu. Sve dok se ova situacija ne promijeni, javni resursi zemlje će se i dalje trošiti, ljudska prava će se i dalje kršiti, a fizičko i mentalno zdravlje hiljada pacijenata dodatno će biti narušeno zbog nepostojanja jasnih protokola za policiju i tužilaštvo.
Predviđamo da će ovaj potez proširenja pristupa derivatima kanabisa uzdrmati političku scenu zemlje na izborima, za koje se očekuje da će ove godine biti žestoki jer je Čile vidio pojavu lijevih{0}}stranaka po prvi put od puča 1973. kojim je svrgnut Salvador Allende.
Prema studiji Univerziteta u Londonu i Univerziteta Andrés Bello, 40% Čileanaca je koristilo kanabis, a 48,2% Čileanaca podržava legalizaciju, što je najveći udio među devet južnoameričkih zemalja uključenih u studiju.
